#GlasajZaŽene: Amra Smriko: “Moje dosadašnje iskustvo kroz rad u nevladinom sektoru daje mi širinu djelovanja i zagovaranja za sve skupine društva.”

Predstavite se: Ja sam Amra Smriko rođena Bećirović, rođena 26.06.1985. godine u Doboju. Od 1992. godine nastanjena u Zenici gdje sam završila osnovnu i srednju školu. 2009. godine diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Trenutno na magistarskom studiju, Katedra za krivično pravo. 2013. godine položila Pravosudni ispit pri Federalnom ministarstvu pravde Sarajevo, a 2015. godine položila Advokatski ispit pri Advokatskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine. Aktivno govorim engleski jezik. Radno iskustvo stekla u Okružnom tužilštvu u Doboju te nevladinom sektoru, kao pravnica u Centru za pravnu pomoć ženama/Centru ženskih prava.
Aktivistica za ženska prava i prava marginaliziranih i ranjivih grupa, posebno djece. Zastupnica koncepta jednakopravnosti u svim društvenim odnosima. Specijalizirana za pružanje pravne pomoći žrtvama rodno zasnovanog nasilja i žrtvama diskriminacije pred sudovima i drugim servisnim institucijama.
Edukatorica profesionalaca iz zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih i policijskih struktura iz oblasti ženskih ljudskih prava, zaštite od nasilja i zaštite od diskriminacije. Pri Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine također bila edukatorica sudijama i tužiocima u okviru obavezne obuke. Edukatorica iz područja pravnog opismenjavanja žena i mladih.
Učestovala u radu radnih grupa za izmjene i dopune zakona u oblasti zaštite od nasilja u porodici upotrebom informaciono-komunikacijskih tehnologija na federalnom nivou i zaštite žrtava seksualnog nasilja u ratu na državnom nivou. Autorica više stručnh mišljenja i komentara na pozitivne pravne propise te više priručnika iz oblasti porodičnog, socijalnog, radnog i krivičnog prava za žrtve rodno zasnovanog nasilja te zaštite od diskriminacije. Od juna 2020. godine predsjednica Bloka žena Nezavisnog bloka Zenica.

Vaš politički cilj?

Moj politički angažman predstavlja nastavak mog aktivizma “drugim sredstvima” za unapređenje ljudskih prava, posebno položaja žena i djece kao izuzetno marginalizovane skupine društva. Zagovaranje za promjene i rad na kreiranju sistemskih rješenja često je nailazio na nerazumjevanje političkih subjekata zbog čega određeni amandmani na zakone kao i određene politike nisu našle svoj put u zakonodavnim tijelima. Smatram da glavnu ulogu za neusvajanje tih promjena igra nepoznavanje međeunarodnih ali i domaćih mehanizama od strane vladajućih političkih struktura. Zbog toga je potrebno da se politički angažuju osobe koje vladaju tim područjem, te svojim znanjem i iskustvom započnu konstruktivan dijalog koji će imati za cilj unapređenje ljudskih prava i efikasnije procedure, dostupne i prilagođene svima.

Na čemu temeljite Vašu kampanju?

Moj politički program proizilazi iz mog dugogogdišnjeg aktivističkog angažmana na unapređenju ljudskih prava i zaštiti od diskriminacije. Rad u nevladinom sektoru omogućio mi je direktan kontakt i rad sa „običnim građanima“. Kroz taj rad stekla sam uvid šta najviše ljude muči i koji to segmenti u institucijama najviše ne funkcionišu. Iako sam mapirala desetak problema na kojima bih mogla raditi i dati doprinos, ipak nemogu se svim jednako posvetitit. Raduje me činjenica da je ta problematika dio platforme „Konkretno.“ Nezavisnog bloka Zenica. Ono za što ću se ja primarno zalagati i boriti jeste:

Osnivanje Službe za besplatnu pravnu pomoć građanima/kama Grada Zenica. Takva službe ne postoji na nivou Grada. Postoji Kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć, ali je pristup uslugama ograničen. Također nevladine organizacije pružaju pravnu pomoć, ali i one zbog manjka sredstava sužavaju krug korisnika/ca. Dakle, ova služba je neophodna građanima,/kama, jer su građani/ke svakodnevno u potrebi da se obraćaju insitucijama, podnose zahtjeve, molbe, tužbe. Kkao građani/ke nisu i ne moraju biti pravni pismeni, često zbog ne poznavanja procedura i prava ostaju uskraćeni za zagarantovana prava. Mnogi građani/ke nemaju novaca da angažuju stručnu pomoć. U konačnici to znači da građani/ke nemaju jednak pristup pravima i pravdi.
Uspostavljanje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Takav time ne postoji. Uspostavljeni su određeni mehanizmi zaštite između servisnih institucija. Međutim, njihova slabost se pokazala posebno u doba epidemije izazvanje koronavirusom. U jednom ternutku institucije u lancu zaštite od nasilja nisu radile uopće. Žrtve nasilja nisu imale adekvatnu zaštitu i bile su višestruko viktimizirane. Osnivanje Operativnog tima značio bi saradnju plicije, centra za socijalni rad, sudova, tužilaštva, zdravstvenih institucija, obrazovnih institucija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom od nasilja. Pravni osnov za osnivanje Operrativnog tima postoji u Istanbulskoj konvenciji. Potrebno je postojeće strukture vlasti educirati i osvijestiti o važnosti uspostavljanja Operativnog tima, jer nasilje ima tendenciju rasta na dnevnoj osnovi.
Rodnoosjetljiv pristup zdravlju, posebno reproduktivnom zdravlju žena i djevjčica. Na području Grada Zenica postoje mjesne zajednice i mjesta koja nemaju uspostavljene ni ambulante porodične medicine a o ginekološkim ambulantama se ni ne govori. Podaci sa terena pokazuju da žene i djevojčice ne idu na redovne godišnje kontrole jer nisu osvještene o važnosti redovnih pregleda. U vremenu kada raste broj oboljelih od karcinoma grlića maternice, karcinoma dojke, kao i karcinoma testisa kod muškaraca, građani/ke nemaju pristup osnovnim zdravstvenim uslugama. Također, nedostatna su sredstva koja se izdvajaju za pomoć parovima koji se bore sa sterilitetom. Pravilnom raspodjelom budžetskih sredstava Grad Zenica može izdvajati veća sredstva za programe prevencije i podrške oboljelima od malignih oboljenja kao i pružati veću podršku i pomoć parovima u njihovoj borbi za potomstvo.

Da li pitanje prava žena I položaj žena imaju mjesta u Vašem političkom angžmanu ?
Prirodno je da ću kroz svoj politički angažman raditi na unapređenju prava i položaja žena. Građani/ke me kao takvu i prepoznaju „ti si ona za žene“, „žena ženi“. Smatram da svojim iskustvom i znanjem mogu doprinjeti poboljšanju prava i položaja svih građana/ki Grada Zenica. Svoje dosadašnje iskustvo kroz rad u nevladinom sektoru daje mi širinu djelovanja i zagovaranja za sve skupine društva, ne samo žene i djecu. Budući da je to najranjivija skupina društva, rješavajući problematiku koja direktno pogađa žene i djecu pomoći ću i svojoj lokalnoj zajednici.

Mislite li da kampanje poput ove #Glasajzažene imaju uticaja na biračko tijelo?
Hvala „Ženskoj viziji“ što je prepoznala potrebu pružanja podrške kandidatkinjama kroz kampanju #Glasajzažene. Iako je u ranijem periodu bilo mnogo edukativnih i osnaživačkih programa za žene u politici, ipak patrijarhalni okviri i dalje stežu obruč. Žene i dalje nemaju medijskog prostora da predstave sebe i svoj program rada. Ovakva vrsta pomoći i podrške uveliko pomaže ženama i iskreno Vam se zahvaljujem na tome.

Vaša poruka biračicama/biračima!

Svoj zalagački program i cjelokupno životno djelovanje zasnivam na jedinstvenoj poruci JEDNAK PRISTUP PRAVIMA SVIMA. To je moja poruka građanima/kama koji će glasati na Lokalnim izborima 2020. godine. Odogovrno tvrdim da je to moguće uz sistemske promjene struktura, legislative i politika.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *